- Zbog toga što smo branitelji ne tražimo poseban tretman, ne želimo to potencirati i ne želimo da se naša priča vrti oko toga. Priču o nama nema potrebe širiti u tom smislu jer smatramo da u životu nije bitna klasifikacija tko je tko. Ono što smo bili se završilo. Mi smo svoje kao branitelji odradili, te smo se bacili na posao u kojem trenutno uživamo i koji nas veoma uveseljava i potiče da u njemu budemo još bolji, a to se i u krajnjim rezultatima vidi, ističe Kocijančić, svojevrsni glasnogovornik trojca.
Njihova priča počela je 2005. godine, kad su osnovali tvrtku.
- Po završetku rata htjeli smo se baviti nekim poslom u kojem ćemo moći realizirati naše potencijale i odluka je pala na sadnju maslina, kaže Kocijančić, dodavši kako je, kad su pokretali posao, izašao vladin program "Podizanje trajnih nasada na opožarenom šumskom zemljištu". Napisali su projekt podizanja nasada i prošli na natječaju.
50 godina
- U koncesiju smo dobili 80 hektara terena na 50 godina i platili svih 50 godina unaprijed. Na početku smo se mučili s papirologijom, no sve prepreke smo prešli i 2007. krenuli smo s pripremom terena. Prvo smo se morali riješiti drvne i ostale mase, koju smo kasnije morali zbrinuti. Potom smo dubinski frezali, nakon toga smo ravnali kako bi dobili blago valoviti teren, kaže Kocijančić te dodaje da je frezanje bilo u grubo, pa je bilo potrebno fino samljeti tlo da bi se dobio sitni kamen i zemlju kakva je sada.
- Prvu sadnju koja se sastojala od otprilike 8.000 maslina obavili smo na jesen 2009. godine, a druga sadnja obavljena je 2010. godine i posađeno je otprilike 7.000 maslina, govori Kocijančić te dodaje kako su se bazirali na domaćim sortama.
- Uglavnom prevladavaju Buža, Buža puntoža, Istarska bjelica, Rosignola, Žižolera te dvije talijanske sorte Leccino i Pendolino. Trebalo je donijeti odluku koja ulja ćemo raditi i sa čime ćemo izaći na tržište. Smatrali smo kako će prevelika paleta zbuniti kupce, stoga smo našu paletu odlučili svesti na pet etiketa, dakle pet vrsta ulja. Od sortnih ulja imamo Bužu, Istarsku bjelicu i Žižoleru te dvije mješavine (kupaže) Gajardo i Bòn. Gajardo je intenzivnija kupaža, pikantnija, jača i gorča, a Bòn je blaža kupaža, kaže Kocijančić te dodaje kako se te nijanse dobivaju kombinacijom sorti koje imaju.
- Blaža kupaža ne znači slabiju kvalitetu, već su to karakteristike ulja koje variraju ovisno o tome koje se sorte kombiniraju. Istarska bjelica je uvijek pikantnija i jača, dok postoje ulja koja su nježnija i blaža, govori Kocijančić te dodaje kako se ne može odrediti koje je ulje bolje.
- Sva ulja su vrhunska, no sve ovisi o afinitetima i ukusima tko što voli, kaže.
Dolaze studenti
Osim što se bave proizvodnjom maslinovog ulja, vlasnici Oleum Marisa surađuju s institucijama na raznim projektima, sudjelujući u sufinanciranju i realizaciji.
- U okviru mogućnosti mi se odazovemo na suradnju. Imamo jako dobre odnose s Institutom za poljoprivredu i turizam iz Poreča. Oni su neke projekte radili kod nas. Između ostalog, radilo se o VIP projektu o primjeni filtracije u svrhu poboljšanja kvalitete ekstradjevičanskih maslinovih ulja, u kojem smo sudjelovali i jednim dijelom ga sufinancirali. Tijekom godina bilo je suradnje i na nekim drugim projektima. S profesorom Benčićem iz Agronomskog Fakulteta u Zagrebu imamo dogovor da svaku generaciju studenata dovede autobusom kako bi ovdje proveli jedan dan te im tijekom boravka održimo predavanje, a oni obiđu maslinik, kaže Kocijančić te dodaje kako se studentima na taj način pruža mogućnost da na licu mjesta vide kako funkcionira obrada, gnojidba i rezidba. Uče o karakteristikama sorti, te kako se koja sorta ponaša na određenoj mikrolokaciji.
S poljoprivrednom savjetodavnom službom su u projektu praćenja količine ulja u plodu kroz mjesec dana zriobe, gdje su im na raspolaganje stavili četiri, pet stabala koja neće obrati te oni rade analizu koliko ima ulja, kako bi došli do rezultata kad je najoptimalnije brati masline. Potrebno je napomenuti kako masline beru ručno, a preradbu vrše u uljarama u Vodnjanu i Galižani.
Istrani prevladavaju
Priznanje koje su dobili od vodiča Flos Olei, ističu, znači im jako puno.
- To je rezultat našeg dugogodišnjeg rada i ulaganja te potvrda da smo išli u pravom smjeru. Lijepo je dobiti takvu nagradu, pogotovo od institucije koja je renomirana u cijelom svijetu na području maslinarstva. Ovo je potvrda dobrog rada i predanosti poslu kojim se bavimo te potvrda da smo dobro donosili poslovne odluke, kaže Kocijančić te dodaje kako im je to poticaj za dalje, da budu još bolji.
- U Flos Olei već šest godina dajemo ulja na natjecanje te smo svake godine među najboljih 500. Svakom godinom rastemo po broju bodova, govori Kocijančić te dodaje kao šalju svake godine drugo ulje i uvijek ostvare odličan rezultat.
- Lani smo poslali Žižoleru koja je dobila 92 boda. Kako im šaljemo različita ulja, netko je valjda to primijetio i shvatio da je sve što pošaljemo vrhunske kvalitete. Karakteristike maslinovog ulja ovise o terenu, mikrolokaciji, vremenu berbe, vremenskim prilikama kroz cijelu godinu i uvjetima tijekom zriobe ploda Kad radimo kupaže, one se sastoje od dvije do četiri sorte. Ne postoji receptura, govori Kocijančić te dodaje kako je svake godine drugačije jer sve ovisi o karakteristikama ulja te godine.
Od 77 proizvođača iz Hrvatske koji su lani ušli u Flos Olei, samo dva nisu iz Istre, što je potvrda da je ovo maslinarska regija koja drži do kvalitete.
- Velika je zasluga Turističke zajednice Istarske županije oko promocije i organizacije sudjelovanja istarskih maslinara u ediciji Flos Olei. Oni to već godinama rade sistematski i to jako dobro, zaključuje Velimir Jurić.
- U budućnosti planiramo zadržati dostignutu kvalitetu te kroz povećanje proizvodnje okrenuti se plasmanu naših ulja na tržište Europske unije i šire, zaključuju vlasnici Oleum Marisa.(PIŠE Andrea LONČARIĆ, SNIMIO Danilo MEMEDOVIĆ)