Od ukupnog broja uzoraka 176 otpada na voćne rakije, među kojima prednjače šljivovice (81 uzorak). Od ukupno 66 likera prijavljena na natjecanje, najviše je likera od višnje – 20.
Svi uzorci su prošli fizikalno-kemijsku analizu, dok je organoleptičko ocjenjivanje provelo 12 stručnih ocjenjivača pod vodstvom prof. dr. sc. Borislava Miličevića.
Ovom ocjenjivanju pristupili smo uz veliki oprez zbog prijetnje koronavirusa, odnosno covida 19. Očekivali smo zbog pandemije manje uzoraka nego prošle godine, no dobili smo ih osam više. Kod samog ocjenjivanja vodimo računa o potrebnim epidemiološkim mjerama. Čak smo bili primorani smanjiti broj ocjenjivača kako bi bili na potrebnom razmaku jedan od drugoga. I samo proglašenje pobjednika natjecanja, 27. studenoga u Semeljcima, bit će prilagođeno ovoj zdravstvenoj situaciji i sigurno neće biti skupa kakav je bio proteklih godina. Svečanost će biti pripremljena praktično samo za one koje ćemo izravno pozvati.
Kroz dosadašnjih 15 godina koliko se provodi ovo ocjenjivanje, gdje je naglasak bio na edukaciji proizvođača, postignuti su značajni pomaci u rastu kvalitete voćnih rakija i likera. Posebice je kod šljivovice postignuta visoka razina standardiziranosti te kvalitete, ali ne zaostaju tu i rakije viljamovke, loze ili likeri od višnje, oraha... No, edukacija je imala za cilj i poticanje i osposobljavanje proizvođača da registriraju svoje destilerije kako bi s rakijama i likerima, kao ozbiljni proizvođači izašli legalno na tržište. Broj destilerija raste i danas na području pet slavonskih županija imamo 40-tak registriranih destilerija. Mnoge od njih uspješno posluju, zapošljavaju, uredno plaćaju trošarine i poreze.
Jasno je kako osnovu za proizvodnju rakija čini voćarska proizvodnja. Višegodišnji nasadi voća u intenzivnoj proizvodnji u Hrvatskoj se, prema podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, nalaze na oko 35.000 hektara. Od toga je oko pet tisuća hektara na području Osječko-baranjske županije. Najviše je oraha (1140 hektara) i lijeske (937 ha) te 802 hektara višnje, 658 ha jabuke i 542 ha šljive, od kojih upravo dio završava u proizvodnji rakija.
Tome treba dodati i oko 20.000 hektara vinograda koliko ih ima Hrvatska, od čega je više od 2200 hektara na području Osječko-baranjske županije, gdje osim vina nastaje i loza ili komovica.
