Osnovni problem je neisplata poticaja u cijelosti za sve kulture, priča Ivica Tadijanov koga smo posjetili u njegovu domu u Dražu. Tadijanov je inače iskusni i poznati proizvođač šećerne repe, kukuruza i pšenice. U suradnji s tvrtkom Pioneer proizvodi i sjemenski kukuruz.
-    Sijem hibride od svih prisutnih sjemenarskih kuća. Apsolutno su svi zastupljeni. No, kod pšenice mi je najviše zastupljena sorta Renan, brkulja kuće RWA, kaže naš domaćin.
Renan je najcjenjeniji poboljšivač brašna na tržištu. Spada u A1 kvalitetnu grupu i srednje kasna je brkulja dobre otpornosti na niske temperature. Jako busa i visine je od 90 do 95 cm, a optimalni rokovi sjetve su od početka listopada pa do sredine mjeseca. Norma sjetve je 350-400 klijavih zrna po četvornom metru. Još treba istaći da je ta pšenica zanimljiva jer ju ne jede divljač.
Što se tiče zaštite koristim ipak onu koja je najpovoljnija na tržištu. Sva su ta sredstva dobra, samo je pitanje po kojoj cijeni ih dobijemo. Koristio sam ove godine Sekator i Prosaro. A kukuruz sam išao sa Motikan i Travel tvrtke Stockton, kaže Ivica.
Pošto MOTIKAN suzbija samo širokolisne korove svakako ga treba kombinirati sa nekim herbicidom za uskolisne korove kako bi učinak bio potpun. U praksi se koristi provjerena kombinacija koja je vrlo učinkovita i cjenovno najpovoljnija na tržištu: MOTIKAN 0,5 l/ha + TRAWELL 50 g/ha + OKVAŠIVAČ
Vrijeme tretiranja je kada kukuruz ima 6 listova, a korovi su ponikli. Ova kombinacija je posebno efikasna u sušnim godinama kada su zemljišni herbicidi neefikasni. Preporučena količina vode je 200-400 l/ha.
Prinos pšenice je bio oko šest tona po hektaru i za ovu godinu mora biti zadovoljan. „Kooperant jesam. No, uglavnom radim ovako. U jesen kupim sve za keš, a u proljeće se kod nekoga zadužim za zaštitu. No, uglavnom surađujem sa Žitom d.o.o. i Fermoprometom d.o.o., priča nam tadijanov. On šećernu repu „radi“ direktno s osječkom šećeranom u posljednje dvije godine, a od sorti uzima od svake kuće po malo. Najviše je ipak Syngentine repe.
- U proizvodnji repe sve napravim sam osim vađenja i korištenja Gebe. Inače je utovar stvar šećerane. No, kombajn koristim od firme Zeleno zlato d.o.o. u kojoj je moj otac vlasnik jedne polovice. Od mehanizacije ističe John Deere 6630 novoga, Massey Fergusona, 14430 John Deere i Deutzha od 75 ks.
Snažna i svestrana 6030 Serija traktora sa 61 do 114 kW (83 do 155 ks) (97/68 EC) može pomoći. Ovi traktori su stvoreni za rad u ratarstvu ili stočarstvu. Sada prenose još više snage na podlogu uz TLS prednji ovjes, te pružaju udobniju vožnju. Jako mu je drag Regent plug prekretač, ističe Tadijanov, suprug i otac četvero djece. Tadijanovi imaju vlastitih 80 hektara, a obrađuju još dodatnih 40 ha zemljišta, istakao je na kraju.

U BRANJINOM VRHU KOD DUŠKA TRSTENJAKA
Mehanizatorsko carstvo
Duška Trstenjaka zatekli smo u trenucima kada je zatrpan poslom oko vađenja šećerna repe. Dva ogromna kombajna za vađenje repe dominiraju dvorištem gazdinstva. Trstenjak inače radi za obje šećerane. I virovitičku i osječku. Od sortimenta ističe KWS, Strube i Sees Van der Have. U biti od svega po malo uzme što nude šećerane.
- Nešto radimo i preko Fermoprometa, a nešto i direktno. Nemamo razloga biti nezadovoljni ni suradnjom sa šećeranama, a ni cijenom, ali ove godine je problem digestija koja je od 14 do 14,50, kaže Trstenjak, koji se, moramo priznati, jako otimao našem dolasku. Kao da se boji novinara. No, brzo smo ga smekšali čim smo počeli priče o traktorima i kombajnima gdje smo vjerojatno pronašli tanku crtu. Inače, naš domaćin sije 150 hektara šećerne repe i očekuje oko tisuću vagona čiste repe. Mehanizacija je ono na što doista ovaj poljoprivrednik iz Branjina Vrha treba biti ponosan. Već spominjani kombajn Rope je dominantan. Ima mercedesov motor od 530 konjskih snaga. Svi dijelovi kombajna pokriveni su kamerama pa onaj tko upravlja strojem iz kabine može sve nadzirati. Vadilica je također opremljena mikrosenzorima koji sami određuju veličinu ploda koji vade i tako sprečavaju oštećenja. Čudo tehnologije njemačkog proizvođača Ropa.
S njima radimo dosta uslužno, kao i sa pet John Deere kombajna koji su također maksimalno iskorišteni i na njegovim površinama, kao i na onim koje radi iz usluge. Radi se o tri kombajna koje je i kupio nove, a dva su bila polovna. Tye. To nam je privuklo pažnju i iz razloga što smo zatekli na njemu i radnike kako ga pripremaju za rad. Radi se o specijalnoj američkoj sijačici za no till sjetvu. Ide direktno na strnište i u isto vrijeme tanjura i sije.
- Prije dvije godine smo ju kupili od Hane d.d. iz Našice. U jednom prohodu obavimo dvije radnje i posijemo. Upravo sijemo pšenicu a najviše će biti zastupljena Srpanjka, a nešto malo Lucija i Katarina. Srpanjka je inače najraširenija sorta u proizvodnji u Hrvatskoj i ssorta vrlo niske stabljike (oko 64 cm), vrlo dobre je otpornosti prema polijeganju a i rana, niska, moderna, stabilna, visokorodna i kvalitetna sorta. Njezin (genetski potencijal rodnosti veći je od 10 t/ha. Ističu i da tolerantna prema niskim temperaturama i brzo se oporavlja nakon zime, a i tolerantna je prema rasprostranjenijim bolestima ozime pšenice. Visoke i stabilne urode zrna ostvaruje  temeljem velikog broja rodnih klasova po jedinici površine. Optimalni rok sjetve je od 7.–25. Listopada sa 650–700 klijavih zrna/m2. Ove godine smo imali preko šest tona prinosa i s tim smo zadovoljni, osim naravno što nismo zadovoljni cijenom, zaključujemo naš razgovor s Trstenjakom.


Bablje ljeto, sunce i neizbježno blato uz rukavce Dunava. Upravo je Topolje, selo na sjeveru Baranje uza samu granicu s Mađarskom okruženo kanalima, a i poznatim rukavcem Dunava. Upravo je zato tu i zemlja vlažnija i plodnija. I vjerojatno i jedan od razloga da KWS svoje hibride kukuruza proba na ovom području. No, zemlja, ljudi i selekcija dali su svoj rezultate. Upravo smo to i zaključili obilazeći pokuse u društvu Darka Babića, Zorana Petrovića i ostalim stručnjacima iz hrvatskog ogranka KWS-a. Program selekcije hibrida kukuruza posljednjih godina u cijeloj Europi, a time, naravno i u Hrvatskoj bilježi izvrsne proizvodne rezultate, a već i pogled na naše fotografije govore tome u prilog. Nema tu puno upitnika. Rad, i samo kontinuirani rad na razvoju novih i još boljih hibrida. Okupili smo se ujutro u Domu kulture u Topolju gdje smo razmijenili iskustva i sjeli u uglavnom terence i kombije i uz kanal raskvašenim putovima pošli do parcele „Fanca obrta“ Matije Andrića.
Ključ njihova uspjeha temelji se na činjenici da su selekcija i oplemenjivanje u fokusu njihovih najvećih napora jer je to ono što omogućava da poljoprivredniku za njegove potrebe osiguraju najbolje hibride, ističu u KWS. Udvostručio se razvojni potencijal koji sada čini više od 80 selekcijskih lokacija s više od 600.000 pokusnih parcela. KWS selekcija
kukuruza fokusirana je i na inovativne tehnologije koje su rezultat najnovijih znanstvenih dostignuća pa je KWS također vodeći i u primjeni tehnike dihaploida koja omogućava proizvodnju potpuno čistih roditeljskih linija njihovih hibrida u samo jednoj godini
umjesto tri do pet godina koliko je za to potrebno u klasičnim programima selekcije. No tehnika dihaploida samo je jedna od prednosti koje koriste kako bi ubrzali cikluse selekcije te omogučili ostvarenje višeg potencijala za povećanje prinosa novih KWS hibrida kukuruza.
Mnogo smo hibrida pogledali. Primjerice KLIMT je Dvolinijski hibrid nove generacije namijenjen za intenzivnu proizvodnju zrna namijenjenog hranidbi stoke, prodaji zrna na tržištu ili pripremanje kvalitetne silaže cijele biljke. Vrlo je pogodan za uzgoj na raznim tipovima tala i izuzetno dobro podnosi sušu. Klimt ima visok potencijal prinosa u intenzivnom uzgoju i namijenjen je za proizvodnju zrna koje će se skladištiti u silosima, ili će se mljeti te spremati kao silaža mljevenog sirovog zrna na farmama. Zrno u prosjeku sadrži 9,5% visokokvalitetnih proteina čiji su omjer odnosno zastupljenost pojedinih aminokiselinskih komponenti optimalno prilagođeni za hranidbu mliječnih goveda u visoko profitabilnoj proizvodnji mlijeka, a isto tako je pogodan za tov junadi i svinja. Najviše se preporučuje za proizvodnju u istočnim predjelima Hrvatske zbog njegove potrebe za duljom vegetacijom što priliči grupi FAO 600, no uz visoke prinose, prednost u odnosu na standardne hibride iste grupe zrenja daje mu brže otpuštanje vlage.
Vole svi novo. A dobro je uvijek i novo. A Mikado je upravo taj kralj silaže koji treba baranjskim stočarima. Silažni hibrid razvijen u suradnji s brojnim njemačkim govedarskim farmama imao je prinos svježe silažne mase preko 80 t/ha, u pokusima u Podravskim Sesvetama, kazao nam je glavni čovjek hrvatskog KWS-a Darko Babić, inače i voditelj divizije kukuruza. Hibrid je natprosječnih prinosa kvalitetne silaže cijele biljke. Zbog dobro i duboko razvijenog korijena izvrsno se nosi sa nedostatkom vlage u tlu za sušnih razdoblja i bez poteškoća održava efikasnost oplodnje i nalijevanja zrna na visokom nivou. Odlićan rani porast, dobro ukorjenjivanje, čvrsta i visoka stabljika koja dugo zadržava zelenu boju  uz erectum položaj listova, daju mu odlične mogučnosti za sjetvu silažnih usjeva u gustom sklopu gdje daje odlične prinose od 70 do 80 t/ha zelene mase. Osim izuzetnih prinosa zelene mase Mikado se odlikuje i visokim i stabilnim prinosima kvalitetnog zrna te se stoga u istočnijim područjima zemlje može koristiti i za tu namjenu, ali kod proizvođača koji imaju vlastite kapacitete za sušenje, ili za berbu u klipu za proizvođače koji ga namjeravaju čuvati u koševima.
Krebs je pak predstavnik nove generacije KWS hibrida srednje kasnih grupa dozrijevanja, ističe Petrović. Obilježavaju ga sve poželjne osobine karakteristične za moderan sortiment kukuruza. To su prvenstveno tolerantnost na sušu, brz porast i na nižim proljetnim temperaturama te visoka rodnost i brzo jesensko otpuštanje vlage. Čvrst i razgranat korijen omogućuje stabljici visoku čvrstoću i povećanu otpornost na polijeganje što je vrlo bitno u vjetrovitim područjima. Bujna lisna masa osigurava proizvođačima velike i kvalitetne količine silaže. Klip je srednje dužine i potpuno završen što je odlika većine KWS hibrida. Ima duboko zrno oblika zubana i dobrih hranidbenih svojstava. Raznolike odlike omogućuju uspješnu proizvodnju ovog hibrida za ishranu svih vrsta domačih životinja, ali je njegovo korištenje
najproduktivnije u svinjogojstvu, kažu KWS-ovci. Zbog svega navedenoga, tvrde oni Krebs je hibrid koji će u narednim godinama zauzimati sve značajnije površine na područjima istočne i središnje Hrvatske.
Petrović nam je skrenuo pažnju i na Kitty, noviji dvolinijski hibrid izuzetne rodnosti, brzog otpuštanja vlage iz zrna u berbi te univerzalan po namjeni. Može ga se uzgajati za zrno, silažu ili berbu u klipu. Izrazite je stabilnosti prinosa te zbog visoke kvalitete zrna već slovi za jednog od najkvalitetnijih i za hranidbu stoke najzahvalnijih hibrida. U prilog tome govore brojna nezavisna istraživanja gospodarske vrijednosti provedena u jugo-istočnoj Europi prema kojima je Kitty u rangu sa vodećim hibridima grupe zrenja FAO 500. Kako će se pokazivati i dalje u Hrvatskoj tek će se vidjeti, ali sudeći po izgledu i klipa i stabljike, i zrna, Kitty je svakako simaptičan hibrid ne samo po imenu, već i po izgledu općenito. A dosadašnji rezultati posljednjih godina su jako dobri. Evo što kaže katalog za taj kukuruz ženskog imena. Adaptabilan je i dobre rezultate daje i na tlima lošije strukture te u nepovoljnim klimatskim uvjetima. Izražen mu je brz i ujednačen proljetni porast, a razvija visoku i  čvrstu stabljiku s erektoidno položenim robusnim listovima. Cijela biljka ima izražen stay green efekt što znači da stabljika i list dugo ostaju zeleni. To omogućuje postizanje izvrsnih rezultata u pripremi kvalitetne silaže. U 2008., 2009. i 2010. godini je u RH po prinosima zrna bio u samom vrhu, dok je u proizvodnji silaže cijele biljke također nadmašio očekivanja proizvođača te se time svrstao u najvišu klasu silažnih hibrida iz KWS-a i time daje nadu da će upravo narednih godina jako rasti po popularnosti.
KWS je inače, kako ističu, obiteljska tvrtka nastala 1856. godine, a danas KWS Grupa ima oko 4000 zaposlenih i posluje u više od 70 zemalja svijeta. Uz selekciju i sjemenarstvo ratarskih i povrtlarskih kultura, njihova inovacijska kreativnost usmjerena je ka sve više potrebnim novim programima selekcije vrsta koje se koriste kao obnovljivi izvori u proizvodnji el. energije i pogonskih goriva.