Hrvatski ratari se nadaju da će i naše šećerane i oni kao proizvođači opstati u toj proizvodnji. Šećerna repa je i tradicija u mnogim krajevima Slavonije i Baranje. vegetacijska 2013. bila izuzetno nepovoljna godina za ratarske kulture, što se odrazilo i na manje prinose i postotak šećera u repi. Prosječni prinosi su oko 51, 52 tone po hektaru, a digestija 14,5 posto. Što se tiče ugovaranja sjetve za sljedeću godinu, najavljeno je da će otkupna cijena repe biti niža od ovogodišnjih 340 kuna i iznosit će 300 kuna za tonu na bazi digestije od 16 posto. Ratari pokušavaju smanjiti troškove i povećati proizvodnju kako bi ostvarili što veću zaradu. Inače, otkupna cijena repe u EU iznosi tridesetak eura, što znači da će naše šećerane plaćati iznadprosječnu cijenu, no u isto vrijeme njihovu kuknjavu u upravama šećerana ne treba slušati. Oni sigurno imaju manje troškovi u proizvodnji, a i bar trostruko manje plaće zaposlenicima daju tako da tu upravo ima mjesta za tu razliku u cijeni. No, treba napomenuti i to kako su u europskim zemljama mnogo veći prinosi. Ako povećamo prinose na 70 i više tona po hektaru, a istodobno podignemo kvalitetu repe i povećamo digestiju, proizvođači će uz cijenu od 300 kuna moći još bolje zaraditi. Napominje se kako je u posljednjih godinu dana znatno pala cijena šećera, za čak sto eura po toni, a otkupna cijena repe uvijek se veže uz cijenu šećera. Repa je ove godine u relativno dobrom stanju, pa se očekuje i mnogo bolja godina i u financijskom dijelu. Treba podsjetiti kako je pravo hrvatskih šećerana na proizvodnju 193 tisuće tona
Vladimira Andračića posjetili smo u njegovu dvorištu u Miholjačkom Poreču. Na 15 hektara imao je šećerne repe i kao gotovo svi iz ovoga kraja radio je za virovitičku šećeranu s uglavnom KWS sortama.
Dorađene su EPD tehnologijom  i imaju vrlo rano klijanje, snažno nicanje i vrlo jaki početni porast, te vrlo visoku tolerantnost na Rhizomaniu i Cercosporu. To su repe s vrlo visokim prinosom šećera, a visok prinos korijena i vrlo visoke digestije vesele proizvođače. Optimalne rezultate daje u ranim i srednjim rokovima vađenja a pogodne su za sjetvu na svim proizvodnim površinama. KWS u području dorade sjemena ima razvijenu novu inovativnu metodu : EPD Metodu (Early Plant Development). Ova nova metoda smanjuje probleme kod:klijanja ,poljskog nicanja,razvoja klice u ranim stadijima,te omogučuje ujednačen i ravnomjeran sklop. Šećerna repa,  ima bolji porast, smanjuje se period od sjetve do nicanja. Upravo u toj fazi niz negativnih faktora utječe na klicu šećerne repe:mraz/hladnoća,oborine,pokorica. Kod šećerna repa koja uz ovu tehnologiju ranije i ujednačeno niče ,pojednostavljuje se  olakšava  borba protiv korova. Smanjuje se rizik od fitotoksičnog djelovanja pesticida. Također omogućava brzo zatvaranje redova i pošto biljke ujednačeno niču i korijen je ujednačen, znači smanjuju se gubitci u vađenju. S jednim brzim i ujednačenim nicanjem šanse za postizanje većih prinosa su daleko veće.
U trenutku sjetve pšenice u Baranji, kod Belog Manastira razgovarali smo i sa Zoltanom Pinkertom iz Suze. Repu je tada još vadio.
-    Imali smo i nešto presijavanja. Dugo smo čekali sa sjetvom. A čak smo 15 hektara presijali pa sam ja i zadnji što se tiče vađenja, priča Zolika. Radimo za Viro d.d. dodaje i priča da ima sve sorte koje nude u šećeranama. KWS, Sessvanderhave i Syngenta su one koje su zastupljene i na repištima Pinkertovih.
Syngentine šećerne repe odlikuju se brzom akumulacijom šećera i visokim prinosom korijena. Zbog trostruke tolerantnosti na najvažnije bolesti Rizomaniju, Rizoktoniju i Cerkosporu ne gube na kvaliteti i količini šećera ni u najkasnijim rokovima vađenja, ističu u Syngenti. Sve sorte šećerne repe tretirane kombinacijom insekticida Cruiser (d.t. tiametoksam) i Force (teflutrin) – štite mlade biljke od buhača i napada žičnjaka, dok Cruiser dodatno pospješuje VIGOR efekt biljaka, ističu stručnjaci ove tvrtke.
Razgovarali smo i s Dudaš Jožefom koji je kooperant Fermoprometa, tako da i on radi za virovitičku šećeranu. Imao je dvije singentine i jednu KWS sortu. Polonio, Šandor i Protecta njegovi su bili izbori ove godine. Rezultati proizvodnje su prosječni a sada sve ovisi o naplati kod kooperacije.
Protekta je šećernati tip i dobro podnosi sušu i radi se o repi koja je trostruko tolerantna (RZ – CR – RC), a pogodna je za ranije i kasnije rokove vađenja kada ima izrazito visoke digestije. Zbog manje glave korijena ima vrlo niski postotak nečistoća a prosječan urod u razdoblju od 2007. – 2011. godine iznosio je 82.37 t / ha uz digestiju od 16,21 %..
Ivica Tadijanov iz Draža šećernu repu „radi“ direktno s osječkom šećeranom u posljednje dvije godine, a od sorti uzima od svake kuće po malo. Najviše je ipak Syngentine repe.
 - U proizvodnji repe sve napravim sam osim vađenja i korištenja Gebe. Inače je utovar stvar šećerane, ističe ovaj poznati baranjski ratar.

Duško Trstenjak inače radi za obje šećerane. I virovitičku i osječku. Od sortimenta ističe KWS, Strube i Seesvanderhave. U biti od svega po malo uzme što nude šećerane.
- Nešto radimo i preko Fermoprometa, a nešto i direktno. Nemamo razloga biti nezadovoljni ni suradnjom sa šećeranama, a ni cijenom, ali ove godine je problem digestija koja je od 14 do 14,50, kaže Trstenjak koji sije 150 hektara šećerne repe i očekuje oko tisuću vagona čiste repe. Koristi i za sebe svoj, a radi i uslužno s kombajnom Rope.