Suncokret se u Hrvatskoj značajnije počinje sijati 30-tih godina prošlog stoljeća zahvaljujući prije svega izgradnji tvornica ulja u Zagrebu i Čepinu. U narednih 70-tak godina površine su jako varirale i uglavnom iznosile do 20 tisuća ha. Početkom ovog stoljeća suncokret se počinje sijati na većim površinama i taj trend se nastavlja do danas.

Graf 1. Površine pod suncokretom u Hrvatskoj (2014.-2025.)

Uspjeh proizvodnje suncokreta određen je nizom čimbenika od kojih na neke čovjek može utjecati u znatnijoj mjeri (educiranost, agrotehnika, tržište), na neke u manjoj mjeri (tlo), a na neke je taj utjecaj minimalan (klima/vrijeme).

Klima se može definirati kao prosječno stanje atmosfere nad određenim mjestom u određenom razdoblju (obično se radi o 30-godišnjem razdoblju). Vrijeme se odnosi na znatno kraće razdoblje, obično predstavlja trenutno stanje atmosfere na nekom prostoru, a opisuju se meteorološki elementi: temperatura, vlaga zraka i isparavanje, oborine, snježni pokrivač, smjer i brzina vjetra, tlak zraka, naoblaka i trajanje Sunčeva sijanja. Svaki od ovih elemenata u manjoj ili većoj mjeri utječe na rast i razvoj suncokreta od klijanja sjemena do zriobe, a temperatura je sigurno jedan od najvažnijih. Za suncokret kažemo da je biljka sunca, za razvoj mu je potrebna velika količina topline, ali i tu postoje limiti. Naime, previsoke temperature, pogotovu u dužem razdoblju, mogu dovesti do nastanka toplinskog stresa. U našim agroekološkim uvjetima rijetko, pored visokih temperatura stres mogu uzrokovati i niske temperature (iznad točke smrzavanja) te one ispod 0^oC koje dovode do smrzavanja biljaka.

Kao i kod drugih biljnih vrsta, uloga temperature ogleda se kroz aktivnosti stanica i procese koji se u njima odvijaju. Isto tako, o temperaturi ovisi apsorpcija vode i mineralnih tvari preko korijena, cirkulacija metabolita u nadzemnom dijelu biljke, fotosinteza, transpiracija itd. Važno je napomenuti da temperatura nije jednaka u svim stanicama biljke i često je limitirana temperaturom okoline koja okružuje određeni dio biljke (ta razlika je obično nekoliko °C), apsorpcijom i emisijom zračenja, potrošnjom ili oslobađanjem latentne topline na dijelu biljke itd. U pravilu, niske temperature u značajnijoj mjeri utječu na rast i razvoj, a visoke na fotosintezu.

Kod mladih biljaka suncokreta važna je temperatura površinskog sloja tla. U pravilu, sjetvu treba obaviti kada se temperatura tla na 5 cm dubine stabilizira na 8 °C i više, a za sjemensku proizvodnju iznad 10 °C. Vremenski razmak od sjetve do nicanja mijenja se ovisno o temperaturi tla, tako da toplije tlo omogućava sjemenu brže upijanje vode (bubrenje) i nicanje. Najniža temperatura za bubrenje je 3 °C, a za nicanje 5 °C. Tek iznikle biljke podnose temperature i do -5 °C, dok na -7 °C izmrzava konus rasta. Niske temperature, odnosno prerana sjetva, pored toga što usporava klijanje i nicanje dovodi i do pojave bolesti sjemena i ponika što utječe na sklop i sporiji rast mladih biljčica. Važna je i brzina snižavanja i podizanja temperature. Ako temperatura naglo padne ili se digne, doći će do većeg oštećenja biljaka suncokreta pri čemu su mlade biljke osjetljivije na promjene temperature.

Temperatura zraka je od izuzetne važnosti i u daljnjoj vegetaciji. Poželjno je da temperature u fazama porasta, butonizacije, cvatnje i sinteze ulja ne prelaze 30 °C, dok su optimalne između 20 i 25 °C. Kada je riječ o fotosintezi, ona se može odvijati u velikom rasponu temperatura pri čemu se stopa fotosinteze povećava s povišenjem temperature okoline do optimalnih vrijednosti koje se za brojne vrste pa tako i za suncokret kreću između 20°C i 30°C. Naravno da je u uvjetima previsokih temperatura intenzivna transpiracija, intenzivno je disanje što se sve negativno odražava na procese u biljkama. Previsoke temperature skraćuju vrijeme cvatnje, smanjuju uspjeh oplodnje, nalijevanje sjemena je manje intenzivno i skraćuje se vegetacija. U tom kontekstu važno je naglasiti dnevne temperaturne maksimume (više od 35^oC) koji su u posljednjih nekoliko godina sve češći, kao i velika kolebanja temperatura na dnevnoj razini. Naravno, važno je pored intenziteta naglasiti i duljinu trajanja stresa izazvanog visokim temperaturama.

Slika 1. Mjerenje temperature lista u polju

S obzirom da je suncokret izrazito stranooplodna entomofilna biljka, značaj temperatura se ogleda i kroz njen utjecaj na pelud i polinatore. Tako je poznato da je aktivnost pčela radilica smanjena pri temperaturama nižim od 10 °C i višim od 30 °C. Na osnovu provedenog istraživanja u istočnoj Hrvatskoj (Baranja), zaključeno je da je najveća aktivnost pčela zabilježena kod temperatura zraka 23-26 °C te kod relativne vlage zraka 65-75 % u danima kada nije padala kiša te da je značajna ekonomska opravdanost uvođenja mjere oprašivanja medonosnom pčelom.

Dodatan problem nastaje kada stresni, odnosno nepovoljni čimbenici djeluju kumulativno što je danas česta pojava jer u znatnoj mjeri izazivaju skraćenje vegetacije, a to direktno vodi do smanjenja prinosa zrna i ulja.

Za suncokret se može tvrditi da posjeduje zadovoljavajuću prilagodbu na postojeće klimatske promjene uključujući i visoke temperature i sušu, prije svega zahvaljujući dubokom i snažnom korijenu preko kojeg crpi vodu iz dubljih slojeva tla te specifičnoj anatomskoj građi stabljike i lista. Unatoč tome, proizvodnji suncokreta treba pristupiti jako odgovorno primjenjujući najnovija znanja i iskustva suvremenog ratarenja što uključuje i dobru poljoprivrednu praksu u što dužem vremenskom razdoblju. Samo takav pristup omogućit će optimalan odnos najvažnijih agronomskih svojstava i u konačnici rezultirati visokim prinosima zrna i ulja.

Pravilan plodored, primjena pravovremene i kvalitetne obrade tla koja osigurava očuvanje zimske vlage i prodiranje korijena u dublje slojeve, primjena adekvatne gnojidbe s naglaskom na balansiranost, odabir odgovarajućeg hibrida, datuma sjetve, pravovremene kvalitetno provedene kultivacije i žetve, primjena adekvatnih sredstava za zaštitu bilja u odgovarajućoj dozi i fazi rasta i razvoja suncokreta sigurno će u najvećoj mogućoj mjeri smanjiti neželjeni učinak bilo kojeg stresa pa i onog uzorkovanog neželjenim temperaturama.

Razlike između pojedinih godina, ali i razlike za isti mjesec u različitim godinama za prosječne mjesečne temperature u razdoblju 2014.-2025. mogu se vidjeti u Tablici 1. kao i temperaturni ekstremi u 2024. i 2025. godini na mjernoj postaji Poljoprivrednog instituta Osijek (Tablica 2.).

Tablica 1. Prosječne mjesečne temperature (^oC) u razdoblju od 2014. do 2025. godine na lokalitetu Osijek

Tablica 2. Broj dana s visokim temperaturama zraka na mjernoj postaji Poljoprivrednog instituta Osijek

AUTORI: 

Anto Mijić, Ivica Liović, Antonela Markulj Kulundžić

Poljoprivredni institut Osijek

Korištena literatura:

Mijić, A. i suradnici (2025): Suncokret. Poljoprivredni institut Osijek.

Puškadija, Z., Mijić, A., Zdunić, Z., Gadžo, D., Štefanić, E., Đikić, M., Opačak, A., & Florijančić, T. (2009). Utjecaj oprašivanja medonosnom pčelom (Apis melifera carnica L.) na agronomska svojstva suncokreta. Radovi Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.

Projekt: „Utjecaj klimatskih promjena na ekspresiju najvažnijih agronomskih, fizioloških i biokemijskih svojstava suncokreta u uvjetima različitog sklopa“